glasnik hrvatske kulturne zajednice - ogranka matice hrvatske u wiesbadenu

Interdisciplinarni pristup migracijama i identitetu
 Analiza časopisa "Riječ 69/70" Hrvatske kulturne zajednice /
 Ogranka Matice hrvatske Wiesbaden

Sažetak: Ova recenzija kritički analizira časopis "Riječ 69/70" (travanj 2025.), publikaciju Hrvatske kulturne zajednice zajednice / Ogranka Matice hrvatske Wiesbaden. Kroz detaljnu analizu sadržaja, strukture i znanstvenog doprinosa, recenzija evaluira kako časopis pristupa temama migracija, identiteta i kulturnog nasljeđa hrvatske dijaspore. Posebna pozornost posvećena je interdisciplinarnom pristupu časopisa, koji objedinjuje književne, povijesne i znanstvene perspektive. Recenzija zaključuje da "Riječ 69/70" predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju transnacionalnih identiteta i kulturne baštine, iako s određenim ograničenjima u metodološkom pristupu.

Ključne riječi: hrvatska dijaspora, kulturni identitet, migracije, interdisciplinarnost, transnacionalizam

Časopis "Riječ/Das Wort" (br. 69/70, travanj 2025.) predstavlja službenu publikaciju Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden (Kroatische Kulturgemeinschaft e.V.), koja djeluje kao ogranak Matice hrvatske. Kao dvojezična publikacija na hrvatskom i njemačkom jeziku, časopis ima značajnu ulogu u povezivanju hrvatske dijaspore s domovinom te u očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u inozemstvu. Ovo izdanje, koje obuhvaća 64 stranice, fokusirano je na tematski okvir "Migracije i identitet", istražujući različite aspekte ovog kompleksnog fenomena kroz književne, kulturne, povijesne i znanstvene perspektive.

Cilj ove recenzije jest kritički evaluirati sadržaj, strukturu i znanstveni doprinos časopisa "Riječ 69/70", s posebnim naglaskom na njegovu interdisciplinarnu metodologiju i relevantnost za suvremene akademske diskurse o migracijama, dijaspori i kulturnom identitetu. Recenzija će analizirati kako časopis pristupa ovim temama, koje metodološke pristupe koristi, te koji su njegovi glavni doprinosi i potencijalna ograničenja.

Ova recenzija temelji se na kvalitativnoj analizi sadržaja časopisa "Riječ 69/70", pri čemu su primijenjeni sljedeći kriteriji evaluacije:

1. Tematska relevantnost i koherentnost - procjena kako se različiti članci uklapaju u glavnu temu migracija i identiteta te koliko uspješno stvaraju koherentnu cjelinu;
2. Znanstvena utemeljenost - analiza teorijskih okvira, metodoloških pristupa i empirijskih dokaza predstavljenih u člancima;
3. Interdisciplinarnost - evaluacija kako časopis integrira različite disciplinarne perspektive (književnost, povijest, filozofija, sociologija);
4. Originalnost i inovativnost - procjena doprinosa časopisa postojećim akademskim diskursima;
5. Praktična relevantnost - analiza značaja časopisa za hrvatsku dijasporu i širu akademsku zajednicu.

Analiza je provedena kroz detaljno čitanje svih članaka, identifikaciju ključnih tema i argumenata, te njihovu kontekstualizaciju unutar relevantnih akademskih diskursa o migracijama, dijaspori i kulturnom identitetu.

Časopis "Riječ 69/70" strukturiran je oko četiri glavne tematske cjeline: migracije i identitet, književni i kulturni doprinos, povijesna istraživanja te znanstveni doprinosi i suradnje. Ova struktura omogućava sveobuhvatan pristup glavnoj temi, istražujući je iz različitih perspektiva i disciplinarnih okvira.

U uvodnom dijelu, glavni urednik Ivica Košak postavlja konceptualni okvir izdanja, naglašavajući da se časopis "interdisciplinarno posvećuje centralnim pitanjima u području napetosti između migracije i identiteta"[1]. Ova izjava jasno artikulira ambiciju časopisa da nadilazi disciplinarne granice i pruži višedimenzionalnu analizu kompleksnog fenomena migracija i identiteta.

Sadržajno, časopis obuhvaća širok spektar tema, od analize književnih djela Miroslava Krleže i Matije Vlačića Ilirika, preko povijesnih istraživanja identiteta u regionalnim središtima Habsburške Monarhije, do znanstvenih doprinosa u području filozofske hermeneutike i biomedicine. Ova tematska raznolikost odražava interdisciplinarni pristup časopisa, ali istovremeno postavlja izazov u održavanju koherentnosti i fokusa.

Vizualni identitet časopisa, s naslovnicom "Outside-the-box" (I.K., 2024), simbolički predstavlja glavnu temu izdanja - izlazak iz konvencionalnih okvira razmišljanja o migracijama i identitetu. Ova vizualna metafora uspješno komunicira konceptualnu orijentaciju časopisa prema inovativnim i nekonvencionalnim pristupima temi.

1. Migracije i identitet
Centralna tema časopisa - migracije i identitet - obrađena je kroz različite perspektive i metodološke pristupe. Posebno značajan doprinos predstavlja članak o ulozi časopisa "Riječ" u AtoM projektu (Arhivi i tragovi migracije), koji istražuje "dokumentaciju transnacionalnog konteksta migracije i dijaspore"[2]. Ovaj projekt, u kojem sudjeluje Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden, predstavlja važan doprinos razumijevanju migracijskih procesa kroz arhivsku građu i digitalizaciju.

Članak "Materinski jezik kao temelj kulturnog identiteta i njegovo očuvanje u hrvatskoj dijaspori" (Ivica Košak) pruža teorijski okvir za razumijevanje uloge jezika u konstrukciji i očuvanju kulturnog identiteta. Autor argumentira da "jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i nositelj kulturnog nasljeđa i kolektivnog pamćenja zajednice"[3]. Ova teza, iako nije nova u sociolingvističkim istraživanjima, dobiva posebnu relevantnost u kontekstu hrvatske dijaspore i njenih napora za očuvanjem kulturnog identiteta.

Međutim, uočljiv je nedostatak empirijskih istraživanja koja bi potkrijepila teorijske postavke o odnosu jezika i identiteta. Časopis bi mogao značajno ojačati svoj doprinos uključivanjem kvantitativnih studija o jezičnim praksama hrvatske dijaspore ili etnografskih istraživanja o ulozi jezika u svakodnevnom životu migranata.

2. Književni i kulturni doprinos
U području književnosti i kulture, časopis donosi vrijedne analize djela Miroslava Krleže i njihove relevantnosti za suvremene diskurse o identitetu. Članak "Miroslav Krleža i njegova društveno-politička refleksija kroz literaturu" pruža "dubok uvid u filozofske i egzistencijalističke teme koje su i danas aktualne"[4]. Autor analizira Krležine razgovore s Enesom Čengićem, ističući kako Krležina promišljanja o nacionalnom identitetu i društvenim promjenama rezoniraju s iskustvima suvremene dijaspore.

Značajan prostor posvećen je i Frankfurtskom sajmu knjiga kao "izlogu hrvatskih autora". Članak detaljno opisuje sudjelovanje hrvatskih izdavača i autora na sajmu, naglašavajući ulogu Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden u promociji hrvatske književnosti na međunarodnoj sceni. Posebno se ističe inicijativa za online kupnju knjiga hrvatskih nakladnika, koja je "izazvala veliko zanimanje, posebice među hrvatskim iseljenicima, koji su pozdravili priliku da lako dođu do širokog spektra hrvatskih naslova"[5]. Ova inicijativa predstavlja praktičan doprinos povezivanju dijaspore s književnom produkcijom domovine.

3. Povijesna istraživanja
U području povijesnih istraživanja, posebno se ističe rad dr. Angele Ilić o identitetima u regionalnim središtima Habsburške Monarhije. Njezina knjiga "Identiteti u regionalnim središtima Habsburške Monarhije 1867.–1918. Studije slučaja Rijeke i Maribora" predstavljena je kao značajan doprinos razumijevanju "višestrukih kulturnih, etničkih, nacionalnih i vjerskih identiteta"[6] u multikulturalnim sredinama.

Ilićino istraživanje metodološki je inovativno jer "umjesto da piše detaljnu povijest obaju gradova, [...] se usredotočila na razumijevanje kako su se ti identiteti mijenjali tijekom vremena"[7]. Ovaj pristup, koji naglašava fluidnost i dinamičnost identiteta, predstavlja odmak od tradicionalnih historiografskih pristupa koji često tretiraju identitete kao statične kategorije.

Posebno je vrijedan Ilićin metodološki izazov u radu s arhivskom građom iz različitih državnih arhiva, što odražava kompleksnost istraživanja povijesti regija koje su doživjele česte promjene državnih granica. Njezino istraživanje pokazuje kako "česte promjene državnih granica predstavljaju izazov da se objedine podaci iz službenih dokumenata, popisa stanovništva i vjerskih zapisa"[8]. Ovo iskustvo relevantno je za šire metodološke rasprave o izazovima transnacionalne historiografije.

4. Znanstveni doprinosi
U području znanstvenih doprinosa, časopis donosi članke o filozofskoj hermeneutici i doprinosu Matije Vlačića Ilirika, kao i o suvremenim znanstvenim istraživanjima poput rada Ivana Đikića o ulozi IRGQ u imunosti tumorskih stanica.

Članak o Matiji Vlačiću Iliriku analizira njegov doprinos razvoju hermeneutike, ističući kako je "Vlačićev naglasak na kontekstualnost i koherenciju tekstualnog značenja postavio temelje za moderne hermeneutičke pristupe"[9]. Ova analiza uspješno povezuje hrvatsku filozofsku tradiciju s europskim intelektualnim nasljeđem, demonstrirajući transnacionalni karakter intelektualne povijesti.

Časopis "Riječ 69/70" pruža vrijedan doprinos razumijevanju kompleksnih odnosa između migracija, dijaspore i kulturnog identiteta. Njegova glavna snaga leži u interdisciplinarnom pristupu koji omogućava višedimenzionalnu analizu ovih fenomena. Posebno je vrijedan doprinos časopisa u povezivanju teorijskih rasprava s konkretnim iskustvima hrvatske dijaspore, čime se premošćuje jaz između akademskih diskursa i živih iskustava migrantskih zajednica.

Teme obrađene u časopisu visoko su relevantne za suvremene društvene diskurse o migracijama, dijaspori i kulturnom identitetu. U kontekstu globalizacije i povećane mobilnosti, pitanja očuvanja kulturnog identiteta u dijaspori dobivaju posebnu važnost. Časopis uspješno adresira ova pitanja, pružajući uvide koji su relevantni ne samo za hrvatsku dijasporu, već i za šire razumijevanje transnacionalnih identiteta.

Posebno je relevantna tema digitalizacije arhivske građe i njezine uloge u očuvanju kulturnog nasljeđa dijaspore. Projekt AtoM (Arhivi i tragovi migracije) predstavlja inovativan pristup dokumentiranju migracijskih iskustava i stvaranju digitalnih arhiva koji mogu služiti kao resursi za buduća istraživanja.

Pozitivna karakteristika većine članaka jest njihova jasna struktura i argumentacija, što olakšava čitanje i razumijevanje. Međutim, neki članci mogli bi biti ojačani eksplicitnijim teorijskim okvirom i metodološkim obrazloženjem.

Interdisciplinarni pristup časopisa predstavlja njegovu glavnu snagu, omogućavajući sveobuhvatnu analizu kompleksnih fenomena migracija i identiteta. Časopis uspješno integrira perspektive iz književnosti, povijesti, filozofije i društvenih znanosti, stvarajući bogatu tapiseriju uvida i interpretacija.

Časopis "Riječ 69/70" predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju kompleksnih odnosa između migracija, dijaspore i kulturnog identiteta. Njegova glavna snaga leži u interdisciplinarnom pristupu koji omogućava višedimenzionalnu analizu ovih fenomena. Časopis uspješno povezuje teorijske rasprave s konkretnim iskustvima hrvatske dijaspore, čime premošćuje jaz između akademskih diskursa i živih iskustava migrantskih zajednica.

Časopis "Riječ 69/70" predstavlja značajan resurs za istraživače migracija, dijaspore i kulturnog identiteta, kao i za širu čitateljsku publiku zainteresiranu za ove teme. Njegova dvojezična priroda dodatno proširuje njegovu dostupnost i utjecaj, čineći ga važnim mostom između hrvatske i njemačke akademske i kulturne sfere.

Ivica Košak

Sažetak: Ova recenzija kritički analizira časopis "Riječ 69/70" (travanj 2025.), publikaciju Hrvatske kulturne zajednice zajednice / Ogranka Matice hrvatske Wiesbaden. Kroz detaljnu analizu sadržaja, strukture i znanstvenog doprinosa, recenzija evaluira kako časopis pristupa temama migracija, identiteta i kulturnog nasljeđa hrvatske dijaspore. Posebna pozornost posvećena je interdisciplinarnom pristupu časopisa, koji objedinjuje književne, povijesne i znanstvene perspektive. Recenzija zaključuje da "Riječ 69/70" predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju transnacionalnih identiteta i kulturne baštine, iako s određenim ograničenjima u metodološkom pristupu.

Ključne riječi: hrvatska dijaspora, kulturni identitet, migracije, interdisciplinarnost, transnacionalizam